• Prijeklopno računalo s programom za napredno računanje
  • Superračunalo Supek
  • Superračunalo Supek
  • Podatkovni centar HR-ZOO ZG2
  • Podrška korisnicima usluge Napredno računanje

Napredno računanje

Usluga Napredno računanje donosi veliki tehnološki, kvalitetni i resursni skok u odnosu na dosadašnje usluge Srca. Daleko jednostavnija dostupnost i raspoloživost usluge znanstvenicima i istraživačima olakšat će rad, ubrzati računske operacije te skratiti vrijeme do željenih rezultata.

Usluga je zasnovana na dva nova moderna i napredna resursa resursu za računarstvo visokih performansi „Supek“resursu za napredno računanje u oblaku „Vrančić“Korisnici usluge Napredno računanje mogu biti pojedinci i projekti iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Korisnici usluge Napredno računanje imaju na raspolaganju specijaliziranu podršku e-znanstvenika za provođenje zahtjevnih računanja. 
Podrška obuhvaća pomoć u odabiru najprikladnijeg resursa, prilagođavanju okoline, korištenju znanstvenog softvera te pomoći pri izvođenju aplikacija.

Resurs za računarstvo visokih performansi – superračunalo "Supek"

Resurs za računarstvo visokih performansi – naše novo superračunalo „Supek“ pruža znanstvenicima vrhunsku računalnu okolinu te osigurava mogućnosti za istraživanja neizvediva na standardnoj računalnoj opremi. Računarstvo visokih performansi (engl. High-performance computing HPC) omogućava izvođenje korisničkih aplikacija s vrlo visokim zahtjevima za performansama i kapacitetom različitih računalnih resursa – procesorskih jezgri, ubrzivača poput grafičkih procesora, radne memorije, spremišta te mrežne povezanosti. Namijenjena je prvenstveno za velike paralelne aplikacije koje za izvođenje zahtijevaju veliku količinu procesorskih jezgri povezanih brzom mrežom malog kašnjenja.

Što donosi ovaj resurs?

Zamislite s kakvim izazovima susreću znanstvenici koji žele prognozirati vrijeme, otkrivati lijekove za nove bolesti, proučavati elementarne čestice, simulirati potrese, ili poduzetnici koji razvijaju najnaprednije automobile ili umjetnu inteligenciju za obradu velikih količina podataka. Tu nastupa računarstvo visokih performansi ili HPC. Svaki problem koji se želi riješiti koristeći HPC potrebno je podijeliti na manje koji se mogu paralelno rješavati. Zahvaljujući superračunalima tj. klasterima u koja se povezuju visokospecijalizirana računala koja su prilagođena za istovremeno rješavanje velikog broja zadataka, omogućene su velike brzine izvođenja tih zadataka. To znatno olakšava rad znanstvenika, poduzetnika inovatora i ostalih.

Tehnički podaci – "Supek"

Novi resurs „Supek“ ostvaren je tehnologijom HPE Craya, s ukupno 8.384 procesorskih jezgri i 81 grafičkim procesorom, 32 TB radne memorije, koji daju snagu 1.250 PFLOPS-a što ga čini prvim petaskalarnim superračunalom u Hrvatskoj. Smješten je u prostoru novo-izgrađenog podatkovnog centra na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj Sveučilišta u Zagrebu. Najveći dio poslužitelja smješten je u samo jedan ormar HPE Cray EX2500 koji je u potpunosti integrirano superračunalo. Prednost ovog sustava je u tome što se 100% topline odvodi izravnim hlađenjem tekućinom (engl. Direct Liquid Cooling DLC), što ga čini iznimno energetski učinkovitim. Spremište je ostvareno sustavom HPE ClusterStor 1000 iskoristivog kapaciteta 580 TB izmjerene propusnosti 238 GB/s pisanja i 450 GB/s čitanja.

 

Poslužitelji s CPU-ovima

Poslužitelji s GPU-ovima

Poslužitelji s velikim memorijskim kapacitetom

Ukupno čvorova

52

20

2

Ukupno procesorskih jezgri

6656

1280

256

Ukupno GPU-ova

 

80

 

Procesor

2 x AMD Epyc 7763 2,45 GHz

1 x AMD Epyc 7763 2,45 GHz

2 x AMD Epyc 7763 2,45 GHz

Procesorske jezgre

128

64

128

Radna memorija

256 GB

512 GB

4 TB

GPU

 

4 x NVIDIA A100 s 40 GB memorije

 

Ivan Supek

Ivan Supek

Akademik Ivan Supek bio je profesor teorijske fizike, bavio se problemima supravodljivosti i kvantne elektrodinamike, teorijom metala na niskim temperaturama. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu u trenutku osnivanja Srca 1971. godine te je potpisao Odluku o osnivanju Sveučilišnog računskog centra. Srce ponovno ispisuje hrvatsku povijest znanosti time što ponovno postaje dom najjačem superračunalu u državi, Supek.

Resurs za napredno računanje u oblaku "Vrančić"

Napredno računanje u oblaku namijenjeno je širem skupu korisničkih aplikacija i sustava koji zahtijevaju specifičnu programsku okolinu i značajnije procesorske i memorijske resurse. Koriste ga znanstvenici koji trebaju prilagodljiv, elastičan i svestran računalni resurs koji je sposoban zadovoljiti raznovrsne zahtjeve različitih znanstvenih područja.
Kao i kod resursa za računarstvo visokih performansi, ovaj novi resurs „Vrančić“ donosi veliko povećanje resursa, dostupnosti i brzini u odnosu na postojeću uslugu Srca.

Što donosi ovaj resurs?

Za rješavanje mnogih problema potrebne su godine računanja. Ovi problemi zahtijevaju računalno okruženje koje isporučuje velike količine računalne snage tijekom dugog razdoblja. Takvo okruženje naziva se napredno računanje u oblaku, koje pokušava riješiti problem koliko zadataka se može riješiti u nekom zadanom vremenu. S resursom Vrančić, korisnici mogu pokrenuti više kopija svog softvera istovremeno na mnogo različitih računala. Ono što je prije moglo trajati tjednima na jednom računalu sada traje samo nekoliko sati na novom resursu.

Tehnički podaci – "Vrančić"

 

Poslužitelji s CPU-ovima

Poslužitelji s GPU-ovima

Poslužitelji s velikim memorijskim kapacitetom

Ukupno čvorova

86

4

2

Ukupno procesorskih jezgri

11008

256

256

Ukupno GPU-ova

 

16

 

Procesor

2 x AMD Epyc 7713 2,0 GHz

1 x AMD Epyc 7713 2,0 GHz

2 x AMD Epyc 7713 2,0 GHz

Procesorske jezgre

128

64

128

Radna memorija

512 GB

512 GB

2 TB

GPU

 

4 x NVIDIA A100 s 40 GB memorije

 

Faust Vrančić

Faust Vrančić

Upravo zbog mogućnosti koje resurs za napredno računanje u oblaku pruža, prilikom odabira njegovog imena nastojali smo odabrati hrvatskog znanstvenika koji je svojim radom simbolizirao širinu, svestranost, inovaciju, izumiteljski karakter i prije svega, vizionarstvo. U svojoj knjizi Machinae novae, ili „Novi strojevi“, opisao je čak 56 raznovrsnih uređaja, tehničkih konstrukcija, naprava i pronalazaka za praktičnu upotrebu, a znamo ga ponajviše kao izumitelja padobrana i visećeg mosta