Na održanim „Razgovorima u Srcu“ stručnjaci Srca razgovarali su s okupljenim korisnicima o rezultatima provedenog testiranja korisničkog iskustva postojećeg sustava Dabar koje je bilo prvi korak u reimplementaciji sustava. Testiranje provedeno u srpnju ove godine obuhvatilo je dva područja, pretraživanje podataka i postupak arhiviranja i samoarhiviranja četiri vrste objekata. Izvještaj provedenog testiranja dostupan je u Digitalnom repozitoriju Srca. Razgovaralo se i o novim funkcionalnostima sustava Dabar.
Sustav Dabar razvijen je s ciljem omogućavanja jednostavne uspostave digitalnih repozitorija za okupljanje, dugoročno čuvanje i diseminaciju digitalnih sadržaja, a na raspolaganju je svim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Trenutno je u sustavu Dabar pohranjeno više od 240 tisuća objekata, od kojih je polovica u otvorenom pristupu. Kako nova verzija tehnološke platforme na kojoj je Dabar izgrađen više ne zadovoljava potrebe tog sustava, Srce u suradnji sa zajednicom planira reimplementaciju sustava na novoj tehnološkoj platformi. Reimplementacija je ujedno i prilika da se unaprijede i optimiziraju funkcionalnosti Dabra prema potrebama korisničke zajednice.
Važan zaključak skupa bio je da je, zbog poticanja samoarhiviranja i pohrane što veće količine sadržaja, poželjno pojednostavniti metapodatkovne opise te doraditi sučelje da bude jednostavnije za korištenje i da korisnicima pruža veću podršku tijekom pohrane u obliku dodatnih pojašnjenja i primjera. Povezivanje sustava Dabar, CroRIS i Hrčak trebalo bi pojednostavniti proces pohrane te osigurati da korisnici jedan podatak ne moraju unositi više puta u različite sustave. U razvoju sustava Dabar i CroRIS treba postići da ti sustavi budu komplementarni, a nikako dvije odvojene baze s istim podacima. Prisutni su pozvani na sudjelovanje u razvoju Dabra putem uključivanja u radne skupine. Predstavljen je i model kojim će se u budućnosti prikupljati zahtjevi za dorade i nove funkcionalnosti. Zanimljiv prijedlog bio je da korisnička zajednica, po uzoru na neke projekte otvorenog koda, može sudjelovati u definiranju prioriteta razvoja putem glasovanja za prikupljene zahtjeve.
Podsjećamo, sustav Digitalni akademski arhivi i repozitoriji Dabar omogućava pohranu digitalnih objekata koji su rezultat znanstveno-istraživačkog, intelektualnog i kreativnog rada osoba povezanih s ustanovom koja pohranjuje sadržaj, primjerice preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa. Kako bi se osiguralo kasnije pronalaženje objekta, prilikom pohrane svaki objekt potrebno je opisati odgovarajućim skupom metapodataka. Sustav Dabar pušten je u produkciju 2015. godine, a u narednom razdoblju izradit će se nova, unaprijeđena i moderna verzija sustava razvijena u suradnji s korisničkom zajednicom.
Pratite događanja Srca kako biste se upoznali s planiranim novitetima na našim uslugama, ali i kako bismo u razgovoru s vama, našim korisnicima, čuli vaša razmišljanja i iskustva u korištenju usluga Srca.
