13. MoodleMoot Hrvatska održat će se 15. i 16. lipnja 2023. godine u Srcu.
MoodleMoot događanja su tradicionalna okupljanja svih koji se bave sustavom Moodle bilo kao korisnici, administratori ili developeri ili su zainteresirani upoznati se s ovim sustavom i čuti iskustva drugih. 13. MoodleMoot Hrvatska ove godine održava se 15. i 16. lipnja u prostorima Srca.
Nakon što se tri godine održavao u online okruženju, Moodlemoot Hrvatska ponovo se ove godine održava u prostorima Srca sa željom da se družimo, razmjenjujemo znanja i iskustva i ponovo vidimo jedni druge.
Stoga Vas pozivamo da podijelite Vaša iskustva s nastavom online i radom u sustavu Moodle, kao i primjere dobre prakse, neke novosti, rezultate projekata vezano uz e-učenje i online nastavu.
Želja nam je i ove godine okupiti sve koji se bave e-učenjem, primjenom digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu, posebice sustavom Moodle, od nastavnika i edukatora, preko onih koji osiguravaju podršku u primjeni i implementaciji digitalnih tehnologija do administratora i developera sustava Moodle.
Stoga, budite dio Moodle zajednice, koju u Srcu gradimo već 13 godina i pridružite nam se, svako iskustvo je vrijedno i može pomoći u dizajnu kvalitetne nastave koja uključuje i primjenu digitalnih tehnologija.
MoodleMoot Hrvatska 2023 je službeni MoodleMoot za Hrvatsku i nalazi se na listi registriranih MoodleMoot događanja u svijetu.
Kao uvod u ovaj panel pitali smo Chat GPT što kaže na naziv panela. Ovo je njegov odgovor „Kao umjetna inteligencija, ne mogu imati mišljenje u smislu da imam stav, preferenciju ili uvjerenje o nekoj temi. Međutim, mogu vam pružiti neke činjenice i perspektive koje bi mogle biti korisne u diskusiji. Obrazovanje je složen proces koji uključuje brojne faktore, od pedagoških pristupa do tehnologije. U tom smislu, umjetna inteligencija (AI) može biti jedan od tih faktora koji poboljšava obrazovni proces. AI tehnologija može pomoći u personalizaciji nastavnog plana i programa prema individualnim potrebama i sposobnostima učenika, a također može pružiti korisne informacije o napretku učenja za nastavnike i roditelje. AI također može pomoći u otkrivanju i uklanjanju barijera u učenju, poput poteškoća u čitanju ili izazova u praćenju nastave. Međutim, postoji i argument da bi se pretjerana upotreba AI-a u obrazovanju mogla negativno odraziti na sposobnost učenika da razviju kritičko razmišljanje i analitičke vještine. Ovisnost o tehnologiji također može smanjiti sposobnost učenika da se nosi s izazovima koji ne uključuju tehnologiju. Stoga bi trebalo paziti da se AI koristi kao alat koji doprinosi obrazovnom procesu, a ne kao zamjena za druge važne aspekte učenja. Konačno, važno je napomenuti da obrazovanje ne bi smjelo biti ograničeno na tehnologiju ili AI. Učenje se odvija u širem kontekstu koji uključuje društveni, kulturalni i emocionalni aspekt. Stoga je važno pružiti učenicima različite vrste iskustava koja im omogućuju razvijanje cjelovitog skupa vještina i znanja.“
Na panelu s panelistima, ekspertima u području umjetne inteligencije i obrazovanja, raspravljat ćemo kako iskoristiti mogućnosti koje donosi umjetna inteligencija, ali i je li ona i prijetnja za digitalno obrazovanje. Raspravljat ćemo i je li upotreba umjetne inteligencije u obrazovanju korak naprijed u digitalizaciji ili nas vodi prema prevelikoj ovisnosti o tehnologiji? Panelisti će dati svoj odgovor na pitanje iz naziva panela, a sve vas pozivamo da nam se pridružite u raspravi na ovu vrlo aktualnu temu.
Kao uvod u panel donosimo i izjave panelista koje će obrazložiti na panelu:
Lidija Kralj: Jesmo li zbog očaranosti mogućnostima umjetne inteligencije zaboravili na zdravorazumski oprez?
Tihomir Katulić: "With AI in education, teachers can finally say, I have 99 problems, but grading ain't one!", ChatGPT4, 6/2023
Tomislav Stipančić: Odgojimo naše dijete dok je vrijeme... uključivanje etičkih načela te načela koja u fokusu imaju ostvarivanje dobrobiti za čovječanstvo kod razvoja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji za digitalno obrazovanje rezultira smanjenjem zlouporaba te stvaranjem digitalnih okruženja koja potiču kreativnost, kritičko razmišljanje te koja pripremaju učenike i nastavnike za izazove 21. stoljeća i nadolazećih tehnologija.
Tomislav Volarić: Umjetna inteligencija je alat sadašnjosti, a ne prijetnja budućnosti.
Moderatorica panela: doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja Srca
Panelisti:
- Lidija Kralj, međunarodna analitičarka i stručnjakinja za podatke i umjetnu inteligenciju u obrazovanju
Lidija Kralj je međunarodna analitičarka i stručnjakinja za podatke i umjetnu inteligenciju u obrazovanju, članica je ekspertnih skupina Europske komisije za umjetnu inteligenciju i podatke u obrazovanju, digitalno obrazovanje i sigurniji internet; radnih skupina UNESCO-a i Vijeća Europe za umjetnu inteligenciju i budućnost obrazovanja. Od 2017. do 2020. bila je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja te vodila kurikularnu reformu i niz nacionalnih i internacionalnih projekata.
Lidija je e-Learning menadžerica, voditeljica projektnih timova, savjetnica za obrazovanje, profesorica matematike i informatike s tridesetogodišnjim iskustvom, autorica više od dvadeset udžbenika za matematiku i informatiku, niza digitalnih obrazovnih sadržaja, e-tečajeva te edukacija za učitelje, djecu, roditelje i lokalnu zajednicu.
- izv. prof. dr. sc. Tihomir Katulić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tihomir Katulić profesor je pravnih znanosti na Katedri za pravo informacijskih tehnologija i informatiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nositelj kolegija iz područja prava informacijskih tehnologija, osnova informacijske sigurnosti, zaštite osobnih podataka i intelektualnog vlasništva na diplomskim i poslijediplomskim studijima Pravnog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i na poslijediplomskom specijalističkom studiju intelektualnog vlasništva Sveučilišta u Zagrebu.
Autor elektroničkog udžbenika „Uvod u intelektualno vlasništvo“, koautor udžbenika "Pravna informatika i informacijsko pravo", hrvatskog izdanja Kluwer Encyclopaedia of Cyberlaw te autor više od trideset znanstvenih te nekoliko desetaka stručnih radova iz područja regulacije elektroničkih komunikacija, intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka, informacijske sigurnosti i drugih područja prava informacijskih tehnologija.
Član je Croatian Internet Governance Foruma, Hrvatskog društva za autorsko pravo, Hrvatske akademije pravnih znanosti i International Association of Privacy Professionals gdje je predsjednik hrvatskog chaptera IAPP KnowledgeNeta i član Global Education Boarda. Član European Data Protection Board External Pool of Experts i predsjednik Vijeća stručnjaka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Dugogodišnji je vanjski suradnik časopisa Bug, Mreža, Infotrend, a objavljivao je i stručne članke i analize u časopisima Banka, Privredni vjesnik, Poslovni dnevnik, Sistemac itd.
- izv. prof. dr. sc. Tomislav Stipančić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Tomislav Stipančić je izvanredni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu iz područja umjetne inteligencije i robotike. Voditelj je fakultetskog Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava. Njegov istraživački rad je usmjeren ka kognitivnim sustavima, afektivnoj robotici te interakciji čovjeka i robota. Sudjelovao je u više znanstvenih i stručnih projekata. Proveo je osam mjeseci kao poslijedoktorand na Kyoto sveučilištu u Japanu. Svoje doktorsko usavršavanje proveo je na KTH u Stockholmu te URJC u Madridu. Zajedno sa svojim timom razvio je afektivnog robota i virtualno biće PLEA-u koja je s uspjehom sudjelovala na medijskim događajima i festivalima diljem zemlje te u inozemstvu.
Kao IKT specijalist i e-mentor ekspert surađivao je s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet dugi niz godina. Voditelj je fakultetskog Povjerenstva za e-učenje.
Slobodno vrijeme provodi trčeći i kuhajući te igrajući se sa svoje dvije kćeri na koje je jako ponosan.
- izv. prof. dr. sc. Tomislav Volarić, pomoćnik rektora za informacijske tehnologije i inovacije Sveučilišta u Mostaru
Tomislav Volarić doktorirao je 2017. godine (Model oblikovanja i isporuke znanja u inteligentnom sustavu za upravljanje učenjem) na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Dio istraživanja u disertaciji proveo je u Finskoj. Nakon doktorata usavršavao se u Velikoj Britaniji i Španjolskoj. Na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, gdje je nositelj kolegija vezanih za umjetnu inteligenciju, web programiranje i inteligentne sustave e-učenja, angažiran je i na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike, Pravnome fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Univerzitetu u Sarajevu.
Od 2016. do 2019. godine bio je pomoćnik dekana Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti na Sveučilištu u Mostaru. Od 2014. do 2017. godine bio je voditelj Odbora za upravljanje i unapređenje kvalitete, a od 2019. do 2021. godine bio je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju na istome Fakultetu. U razdoblju od 2017. godine obnaša dužnost voditelja Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru – SUMIT. Od 2021. godine pomoćnik je rektora za informacijske tehnologije i inovacije.
Autor je više od 20 međunarodnih znanstvenih radova kao i udžbenika iz informatike za prvi, drugi, treći i četvrti razred gimnazije u Republici Hrvatskoj. 2022. izdao je Sveučilišnu knjigu “Umjetna inteligencija u obrazovanju i robotici”. Voditelj je projekta digitalne transformacije obrazovanja u školama u kojima se nastavni planovi i programi izvode na hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini.
Marie Achour, Moodle - Global Head of Product
Bio: Marie is a product strategy professional with more than 20 years of experience. She is most passionate about shaping product teams that are focused on creating value through customer centricity and driving growth through advocacy.
As Global Head of Product for Moodle, Marie leads the 80 people at Moodle HQ who design, build and maintain Moodle’s product portfolio which includes Moodle LMS - the world’s most popular open-source learning platform used by over 300 million learners and educators globally to improve our world. She has been described by her peers as outcome-driven, energetic and a true believer in the products and the people she leads. Marie is also a Non-Executive Director for Ruah Community Services and SuitsMe, Not-for-profit organisations supporting people experiencing homelessness, family & domestic violence and mental health issues in WA.
Topic: Moodle Product Vision
In this presentation by Moodle's Global Head of Product, you will hear about the latest updates and improvements that are being worked on for the platform and the future direction that Moodle is heading towards. Whether you are an educator, a learning designer or a system administrator this presentation is sure to provide valuable insights into the world of Moodle.
Miloš Bajčetić docent, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
Lekar. Učitelj. Po završenim studijama godinu dana radio na Institutu za mentalno zdravlje. Nakon toga započeo akademsku karijeru na Institutu za histologiju i embriologiju "Aleksandar Đ. Kostić" Medicinskog fakulteta u Beogradu, na kojem se još uvek nalazi. Magistrirao neuronauke na Centru za multidisciplinarne studije, i doktorirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Od 1999. kada je kreirao prvi onlajn kurs, aktivno se bavi istraživanjima i praksom onlajn učenja/nastave, odnosno primenom obrazovne tehnologije u medicnskoj edukaciji. Pre 18 godina (22.12.2004.) pokrenuo Reticulum - danas zvanični portal za onlajn nastavu Medicinskog fakultetau Beogradu. Kreator i jedan od moderatora onlajn kursa histologije i embriologije. Školske 2015./2016. , na Medicinskom fakultetu pokrenuo predmete iz medicinske edukcaije - "Uvod u medicinsku edukaciju" i "eUčenje u medicinskoj edukaciji".
Autor programa za trening univerzitetskih nastavnika i saradnika o teorijskim i praktičnim principima onlajn nastave, koji je do sada prošlo više od 1000 nastavnika i saradnika svih univerziteta u Srbiji. Također, jedan od koautora programa "Unapređenje nastavničkih i mentorskih kompetencija" za nastavnike biomedicinskih fakulteta u Srbiji, razvijenog u okviru Erazmus+ projekta ReFEEHS (program je prvi put realizovan 2017./2018.). Od 2013. nastavnik na Filozofskom fakultetu u Beogradu na predmetima "Osnove eUčenja" i "Metodika nastave biomedicinskih predmeta". Također, nastavnik na predmetu "Metodika nastave" na Medicinskom fakultetu. Sertifikovani eLearning Tutor i instrukcioni dizajner (eLearning Akademija - 2006/2007). eLearning konsultant WUS Austria i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj. Član međunardnih udruženja AMEE (Association for Medical Education in Europe), Innovative Teachers i EDEN (European Distance and eLerning Network) kao i eLearning Task Force Serbia. Član Obrazovnog foruma. Predsednik UO Moodle Mreže Srbije i Asocijacije za medicinsku edukaciju u Srbiji.
Naziv predavanja: Obrni, okreni... uvrnuto jeste samo ako flipneš
U prezentaciji će biti predstavljena postignuća 514 studenata I godine studija medicine, u školskoj 2022./2023., na više različitih testova. Svi studenti imali su standardna predavanja i mikroskopske vežbe (ukupno 135 časova). Treći oblik nastave bio je različit za dve grupe ispitanika. Prva grupa (346) pohađala je tradicionalne seminare (30 časova nastave). Druga grupa studenata je umesto seminara pohađala onlajn kurs (po hibridnom modelu) u okviru kojeg su osim lekcija, testova, različitih foruma studentima bile organizovane i onlajn interaktivne sesije (korišćenjem BBB-a). Na testovima je za procenu znanja korišćen i CBM način ocenjivanja (Certainty-Based Marking).
Jedan od ključnih ciljeva obrazovanja jeste uvođenje pristupačnoga, efikasnog i efektivnog poučavanja i učenja. Brojna su istraživanja koja pokazuju kako promjene u digitalnoj tehnologiji značajno utječu na razvoj obrazovanja, naročito e-obrazovanja, stvarajući pritom uvjete za znatno otvorenije i fleksibilnije okruženje za učenje i poučavanje. Brzim razvojem i primjenom digitalnih tehnologija otvaraju se brojne nove mogućnosti u poučavanju i učenju koje od nastavnika traže da budu u korak s promjenama. U cilju iskorištavanja punog potencijala koji pruža digitalna tehnologija pokazalo se potrebnim na smislen način uskladiti tehnološke i njima prilagođene pedagoške pristupe u nastavnom procesu. Odgovarajuće promjene u pedagoškom pristupu podrazumijevaju značajnu promjenu paradigme učenja i poučavanja u kojoj fokus više nije usmjeren na sadržaj koji se želi prenijeti već na ishode učenja i kompetencije koje student treba usvojiti (engl. outcome-based education). U skladu s promjenama, pored razvoja digitalnih kompetencija nastavnika (povećana digitalna pismenost i vještine korištenja digitalnih tehnologija na kreativan/inovativan način), neophodno je unaprjeđivati i razvijati promjenama primjerene pedagoške kompetencije nastavnika. To podrazumijeva redefiniranje njihove uloge koja sada postaje izuzetno važnom jer kroz dizajn učenja planiraju i osmišljavaju aktivnosti u asinkronom i sinkronom radu, prate i moderiraju nastavni proces, čije rezultate na kraju procjenjuju i vrednuju. Kroz kontinuirano usavršavanje potrebno je nastavnike pripremiti za svrhovitu primjenu inovativnih digitalnih pedagogija, alata i dizajna učenja, postavljanje ostvarivih ciljeva i ishoda učenja te primjenu strategija i metoda primjerenih novom obrazovnom okruženju.
Cilj radionice koja će se voditi prema modelu obrnute učionice je upoznati polaznike s nastavnim modelom „obrnute učionice“ kao inovativnim pristupom u nastavnom procesu baziranom na ishodima učenja, primijeniti u praksi pristup „obrnute učionice“ te kroz primjere dobre prakse upoznati ih s njegovim prednostima i nedostacima, pokazati na koji se način mogu koristiti mogućnosti umjetne inteligencije (ChatGPT) u dizajnu učenja baziranom na pristupu obrnute učionice te kako se u kontaktnoj nastavi vođenoj prema principima obrnute učionice studenti mogu potaknuti na aktivni angažman.
voditelj radionice: prof. dr. sc. Mirza Žižak, MD PhD, Zavod za fiziologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj je Ureda za e-učenje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (MEF). Posljednjih 20tak god. djeluje na primjeni i integraciji digitalnih tehnologija u nastavni proces. Voditelj je više edukacijskih projekata iz područja e-učenja. Autor je interaktivnog simulacijskog programa „PROSIG“ za učenje potencijala membrane koji se koristi u nastavi fiziologije na više MEFova. Voditelj je niza radionica za primjenu e-učenja i rad u LMS-u. Kao član sveučilišnog Povjerenstva sudjeluje u izradi Strategije razvoja e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu (2007). U okviru CARNet-ove E-Learning Akademije završava program E-learning Managementa te CARNetov tečaj za e-mentora. Voditelj je e-izbornog predmeta koji je 2012. god. proglašen najboljim e-kolegijem Sveučilišta u Zagrebu. Partner je na Erasmus+ projektu (2022-25) i voditelj je "Pilot projekta e-sveučilište" kojeg financira CARNET.
- izv. prof. dr. sc. Ivana Bosnić, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
- Darko Grabar, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
- Jasmin Klindžić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić, Sveučilišni računski centar Srce
- Zvonko Martinović, Sveučilišni računski centar Srce
- Tona Radobolja, Sveučilišni računski centar Srce
- Ana Zemljak Pećina, Sveučilišni računski centar Srce