U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu17. studenoga 1992. godine službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet. Taj se dan i službeno računa kao dan kad je internet zaživio u Hrvatskoj.
Izgradnju mreže utemeljene na IP protokolu i uspostavu internetske veze Hrvatske sa svijetom (radilo se o vezi između Srca i Sveučilišta u Beču kapaciteta 9.6 kbps) "odradio" je tim Sveučilišnog računskog centra (Srca) u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet.
Projekt CARNet pokrenulo je tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu koji je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta U Zagrebu. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu instituciju koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
Slika: oprema kojom se Hrvatska spojila na internet
1992. godine u Srcu je zaživjela usluga Javno računalo. Na javnom su računalu korisničke račune dobivali članovi akademske zajednice, ali i svi ostali građani RH. U Srcu su na javnim terminalima tijekom 24 sata mogli pristupati internetu: koristiti elektroničku poštu, pregledavati mrežne novine (engl. news, usenet), spremati i preuzimati datoteke (FTP), kasnije pregledavati web stranice i slično. Uz terminale, internet je izvan zgrade Srca tim korisnicima bio dostupan pomoću modemskih ulaza.
Slika: terminal s kojeg se pristupalo internetu devedesetih godina.
1993. godine izašao je prvi broj biltena Glasilo Srca. Glasilo Srca svojim je čitateljima predstavljalo mrežne usluge dostupne akademskoj zajednici te upute kako se one koriste (poput kako pristupiti internetskoj vezi za hrvatsku akademsku zajednicu (CARNet Croatian Academic and research Network), kako koristiti elektroničku poštu, mrežne novine (engl. news, usenet) i slično.
Slika: naslovnica prvog broja Glasila Srca
1993. godine Srce je uspostavilo prvi Gopher server za hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu CARNet. Gopher je internetski informacijski servis, prethodnik Word wide weba (www). Temelji se na istoimenom protokolu namijenjenom za distribuiranje, pretraživanje i preuzimanje dokumenata na internetu. Pomoću Gopher klijenta moglo se pristupati različitim Gopher serverima čiji se sadržaj pregledavao pomoću sustava izbornika koji su se sastojali od linkova na tekst, binarne datoteke, slikovne i zvučne datoteke, imenike, indeksna pretraživanja i telnet sesije.
Pojavom Weba, popularnost Gophera naglo se smanjuje pa su danas gotovo svi Gopher serveri ugašeni.
Slika: shema Gopher servera u Srcu objavljena u Glasilu Srca 1995. godine
1993. godine Hrvatska je dobila vršnu .hr domenu. Time su stvorene pretpostavke za prisutnost Hrvatske u virtualnom svijetu.
„Please go ahead with the new top level domain HR for Croatia“, rečenica je Jona Postela, koju je 27. veljače 1993. kao znak odobrenja i uvrštenja nove ccTLD (country code top level domain) vršne domene za Republiku Hrvatsku u root DNS servere, uputio Ivanu Mariću, zamjeniku ravnatelja Srca koje je tada administrativno i tehnički obavilo posao oko uspostave hrvatske domene.
Registracija i aktiviranje nacionalne vršne internetske domene bio je završni korak u uspostavi Interneta u Hrvatskoj. Vršna oznaka „.hr“ pojavljuje se u prvim komunikacijama sa svijetom kao sastavni dio adresa e-pošte, a nakon toga i svih ostalih internetskih servisa. Prva hrvatska internetska domena bila je srce.hr.
Slika: preslika elektroničke poruke koja obavještava o uvrštenju .hr domene
Prvi eksperimentalni web poslužitelj uspostavljen je u Srcu 1993. godine, a prvi javno dostupni web poslužitelji uspostavljeni su 1994. godine.
Webovi iz devedesetih godina prošlog stoljeća pregledavali su se, na primjer, pomoću programa Lynx (iz terminala, „tekstualni“ preglednik weba) i Mosaic (za korisnike s grafičkim operacijskim sustavima).
Prvi javno dostupan web u svijetu bio je web CERN-a (http://info.cern.ch/) iz 1990. godine.
U arhivi web stranica Srca nalaze se i prve službene stranice o ustanovi Srce (javni web Srca) iz 1996. godine (arhivirano 1997. godine).
Slika: slika zaslona web stranice na poslužitelju Srca u programu Lynx objavljena u Glasilu Srca 1995. godine
News (Usenet) server za Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu pokrenut je na Institutu Ruđer Bošković.
1994. godine Srce je podatke preselilo na svoj poslužitelj te preuzelo njegovo održavanje.
Usenet je distribuirani sustav poruka i odgovora na te poruke, služi za rasprave/razgovore na bilo koju temu koje su organizirane u grupe (news groups). Usenet ne koristi jedan, središnji, poslužitelj nego se sastoji od puno umreženih poslužitelja koji međusobno šalju news feedove. Korisnik može čitati i pisati poruke na lokalni poslužitelj koji održava pružatelj internetske usluge (devedesetih godina je to bilo Srce za mrežu CARNet).
Slika: zaslon programa Alpine pomoću kojeg se danas može pregledavati news grupe. Iako ih je danas moguće pregledavati i iz web preglednika, ovo je najsličniji način prikaza onom iz 1990-ih godina.
1995. godine Srce je izradilo i izdalo prvo izdanje „Priručnika za korisnika“ Hrvatske akademske i istraživačke mreže.
Priručnik donosi osnovne naredbe za korištenje UNIX sustava (vi editor, Joe editor, telnet, FTP, Mail, Elm, Talk i Write), upute za korištenje CARNet mreže i mrežno dostupnih usluga kao što su Gopher, World Wide Web, Usenet, zatim kako pronaći informacije u pojedincima, ustanovama i adresama računala i slično.
Slika: stranice „Priručnika za korisnika“
1995. godine, odlukom Vlade RH, osnovana je ustanova pod nazivom "Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet". Tim je tim činom i formalno projekt CARNet, koji je provodilo Srce, dobio svoju pravnu osobnost.
Srce je i nakon toga nastavilo pružati usluge mrežnog operativnog centra mreže CARNet što je uključivalo 24-satni nadzor i praćenje rada mreže te rješavanja problema, ali isto tako i osmišljavalo i provodilo nove tehnološke generacije mreže (implementacija tehnologije ATM u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća kao i implementacija gigabitnih brzina početkom 21. stoljeća), brigu oko registracije domena, sistemskog i aplikacijskog održavanja ključnih resursa i usluga u mreži kao i edukaciju sistemskih inženjera po ustanovama te tečajeve za krajnje korisnike. Srce je ove poslove obavljalo do 2009. godine, nakon čega brigu o mreži i svim uslugama preuzima ustanova CARNet.
2000. godine u Srcu je udomljen i započeo s radom CIX - hrvatsko nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa (Croatian Internet eXchange).
CIX koordinira Sveučilišni računski centar (Srce), a otvoren je za sve davatelje internetskih usluga u Republici Hrvatskoj, kako za komercijalne tako i nekomercijalne, odnosno privatne mreže.
2002. godine u Srcu je uspostavljeno međunarodno čvorište paneuropske mreže GÉANT na koju je spojena Hrvatska akademska i istraživačka mreža kapacitetom od 622 Mbit/s. Osim što je ovime ostvaren iskorak u kapacitetu međunarodnog linka, važna je i činjenica da je ostvarena optička povezanost čvorišta. Time su stvoreni preduvjeti za isporuku naprednih mrežnih usluga na nižim mrežnim slojevima. Značaj ovog događaja je i u činjenici da je označio kraj razdoblja „skupih međunarodnih linkova“ koje je akademska mreža plaćala do tada.
GÉANT je danas napredna paneuropska akademska i istraživačka mreža (Multi-gigabit PanEuropean Research and Education Network) koja na vlastitoj optičkoj infrastrukturi osigurava međusobnu povezanost europskih akademskih i istraživačkih mreža kapacitetima i do 1 Tbit/s te povezanost Europe s drugim kontinentima. GÉANT mreža trenutno povezuje više od 50 milijuna korisnika diljem Europe.
Stručnjaci Srca od 2002. godine sudjeluju u različitim aktivnostima i fazama ovog velikog projekta.
Slika: prikaz mreže GÉANT u kolovozu 2017. godine
2002. godine Srce je prvi puta izmjerilo hrvatski prostor weba: veličinu, formate datoteka, omjer teksta, slike, audio i video zapisa, te obim i sadržaj meta podataka.
Nakon prvog, obavljeno je još pet mjerenja do 2008. godine. 2011. godine mjerenje weba zamijenjeno je harvestiranjem weba u sklopu Hrvatskog arhiva weba (HAW) kojeg Srce razvija i održava u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom.
2002. godine izmjereni web obuhvatio je 4.667.920 resursa (objekata dostupnih webom). Veličina uzorka procijenjena je na preko 300 GB podataka. Najveći broj resursa, čak 67%, otpadao je na HTML dok je na slikovne formate otpadalo 23% resursa. Netom dovršenim harvestiranjem za 2016. godinu uspješno je preuzeto 77 milijuna resursa s weba, ukupne veličine 7.0 TB. Najzastupljenije vrste sadržaja su tekst u HTML formatu (51.3%) i slike u JPEG formatu (33.8%).
Rezultate mjerenja možete pogledati u arhivi web stranica Srca ili u prezentaciji povodom 15 godina mjerenja web prostora (PDF, 1.7MB iz 2016. godine).
2003. godine počeo je poliprojekt CRO-GRID. Cilj mu je bio omogućiti znanstvenicima i istraživačima Hrvatske distribuirane resurse za napredna računanja.
Srce je vodilo jedan od tri projekta unutar projekta CRO-GRID – CRO-GRID infrastruktura. Projekt CRO-GRID infrastruktura kao cilj je imao zadatke ispitati i odrediti najpogodnije tehnologije povezivanja računalnih resursa u grozdove (engl. cluster), izgraditi grozdove u znanstvenim i akademskim centrima, povezati grozdove u jedinstveni, unutar akademske zajednice standardni GRID sustav, koristeći mrežu CARNet te druge poslove koji zahtijevaju visoku stručnost.
Preostala dva dijela poliprojekta CRO-GRID bila su: CRO-GRID Posrednički sustavi, čiji je voditelj Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i CRO-GRID Aplikacije, čiji je voditelj Institut Ruđer Bošković. CRO-GRID infrastruktura prerasla je u CRO NGI – Hrvatsku nacionalnu grid infrastrukturu. To je raspodijeljena računalna okolina, sastavljena od procesorskih i podatkovnih resursa, smještenih u čvorištima unutar Republike Hrvatske i predstavlja temeljnu infrastrukturu za znanstvena istraživanja. Korisnicima je trenutačno na raspolaganju ukupno 1.868 procesorskih jezgri, 36 grafičkih procesora te 205 TB podatkovnog prostora.
Slika: shema CRO-GRID infrastrukture
2003. godine Srce je završilo prvu fazu projekta StuDOM - Ustroja lokalnih računalnih mreža studentskih domova. Projekt je Srce pokrenulo u suradnji s tadašnjim Ministarstvom znanosti.
Cilj projekta StuDOM bio je umrežiti studentske sobe i zajedničke prostore u krugu studentskih domova, te ih povezati na akademsku mrežu u svrhu omogućavanja autenticiranog pristupa studentske populacije internetu i resursima dostupnim putem interneta.
Projekt StuDOM značajan je jer je to bio prvi, nacionalnih razmjera pokrivenosti, projekt iz kategorije FTTH (Fiber To The Home) pristupnih tehnologija. Naime, većina pristupa krajnjih korisnika u Hrvatskoj bila je u to doba realizirana dominantnim tehnologijama xDSL malih brzina. I dok se u Hrvatskoj vodila rasprava oko definicije „brzog interneta“ koja je podrazumijevala kapacitete reda veličine nekoliko Mbit/s, projektom StuDOM osigurana je tehnologija brzog Etherneta do svake studentske sobe, a time i kapaciteti od 100 Mbit/s, u oba smjera.
Projekt je kroz sljedeće četiri godine rezultirao uspostavom domskih mreža u svim studentskim domovima u RH te je po našim saznanjima Hrvatska bila jedina zemlja u svijetu koja je u sve studentske sobe dovela „brzi internet“ (shodno Srce definiciji).
Projekt StuDOM i danas dovodi internet u studentske domove. U ovome trenutku StuDOM infrastruktura obuhvaća ukupno 13 studentskih domova u 8 hrvatskih gradova koji broje više od 11.000 studenata smještenih u studentskim domovima.
Slika: studentski domovi diljem Hrvatske unutar infrastrukture StuDOM
2004. godine dovršen je razvoj te su u pogon pušteni prvi hrvatski sustavi za arhiviranje sadržaja dostupnih putem weba (DAMP i AMD) temeljeni na programskoj podršci razvijenoj u Srcu.
Sustav DAMP (digitalni arhiv mrežnih publikacija) omogućio je uspostavu Hrvatskog arhiva weba (HAW) Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a sustav AMD (arhiv mrežnih dokumenata) temelj je arhiva DAMIR (Digitalni arhiv mrežnih izvora Republike Hrvatske) tadašnje HIDRA-e (danas Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva).
Razvoj ovih sustava nadovezao se na rezultate projekta Mjerenje web prostora (MWP) pokrenutog 2002. godine.
Slika: lijevo: sučelje dostupno korisnicima HAW-a, desno: u HAW-u dostupna inačica časopisa Feral iz 2005. godine (koji je prestao izlaziti).
2005. godine stručnjaci Srca povezali su hrvatsku akademsku i istraživačku zajednicu u roaming sustav eduroam nakon što su od samog početka, 2003. godine, sudjelovali u njegovom testiranju i uspostavi najprije u Europi, a kasnije i u cijelom svijetu. Usluga eduroam (educational roaming) danas je globalna roaming usluga. Omogućava studentima, nastavnicima i drugim članovima akademske zajednice besplatan i siguran pristup internetu u bilo kojem dijelu svijeta gdje je dostupna eduroam pristupna točka. Usmjerena je na omogućavanje bežičnoga, ali i tzv. wired (žicom, kroz LAN) pristupa.
Usluga eduroam trenutno je dostupna na brojnim lokacijama u Hrvatskoj (www.eduroam.hr) te u 89 zemalja širom svijeta (www.eduroam.org). Srce od samog početka 2005. godine, do danas, (u okviru projekta GÉANT2) koordinira radom eduroam usluge u Europi.
Slika: karta rasprostranjenosti pristupnih točaka eduroam u svijetu. Slika je poveznica na interaktivnu kartu.
U svibnju 2004. godine, počela je realizacija ideje o jedinstvenom korisničkom identitetu kojim bi se pristupalo svim mrežnim i mrežom dostupnim uslugama unutar hrvatske akademske zajednice. Time je započeo razvoj Autentikacijske i autorizacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj – AAI@EduHr koja je u produkciju stavljena 1. ožujka 2006. godine. Pomoću AAI@EduHr elektroničkog identiteta članovi akademske zajednice danas mogu koristiti više od 660 različitih usluga. Sustav AAI@EduHr operativno je povezan s odgovarajućim autentikacijskim i autorizacijskim infrastrukturama (AAI) u svijetu putem globalne usluge eduGAIN što znači da su korisnicima koji posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr na raspolaganju i brojne usluge iz tih autentikacijskih i autorizacijskih infrastruktura (www.edugain.org).
Srce je izgradilo sustav AAI@EduHr u sklopu projekta s CARNetom kojeg je financiralo tadašnje MZOŠ. Srce od uspostave AAI@EduHr udomljava, održava i unapređuje središnje usluge sustava te nosi ulogu Koordinatora.
Slika: ekran za prijavu putem AAI@EduHr; oblak od riječi koje tvore nazive aplikacija u sustavu AAI@EduHr
2011. godine provedeno je prvo harvestiranje svih web-sjedišta na nacionalnoj internetskoj domeni (.hr). Harvestiranje je obavilo Srce za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, a sav harvestirani sadržaj spremljen je u Hrvatski arhiv weba (HAW).
Prvim harvestiranjem prikupljeno i arhivirano 3.1 TB sadržaja s weba.
Tijekom posljednjeg arhiviranja, provedenog u prosincu 2016. godine, prikupljeno je i arhivirano 7 TB sadržaja. Trenutno su u tijeku pripreme za provedbu sedmog domenskog harvestiranja.
Stare verzije hrvatskih webova arhiviranih domenskim harvestiranjima od 2011. godine mogu se pregledavati na stranici http://haw.nsk.hr/harvestiranje-hrvatskog-web-prostora. Vrijedno je istaknuti da su na istoj stranici dostupna i tematska harvestiranja (npr. izbori)
Slika: naslovnice Večernjeg lista iz više razdoblja dostupne u HAW-u
Našu je 25-godišnju priču zaokružila Povelja Republike Hrvatske za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Republici Hrvatskoj, dodijeljena samo nekoliko dana prije svečanosti obilježavanja 25 godina interneta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 17. studenog 2017.
Slika: Povelja Predsjednice Republike Hrvatske Srcu iz 2017. godine za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Republici Hrvatskoj
Povodom obilježavanja 25 godina interneta u Republici Hrvatskoj snimili smo prigodni film:
