Događanje „Razgovori u Srcu: Napredno računanje i strojno učenje“ održano 21. veljače 2024. godine okupilo je zainteresirane sudionike koji se bave strojnim učenjem, a željeli su saznati više o tome kako usluga Napredno računanje pospješuje i skraćuje vrijeme izvođenja računalnih algoritama koji se primjenjuju u ovoj grani umjetne inteligencije.
U uvodnom dijelu događanja predstojnik Sektora za napredno računanje Emir Imamagić predstavio je resurse Srca: resurs za računarstvo visokih performansi - superračunalo „Supek“, resurs za napredno računanje u oblaku „Vrančić“ i računalni klaster „Padobran“ koji znanstvenicima omogućavaju računalnu okolinu i osiguravaju provedbu istraživanja koja nisu izvediva na standardnoj računalnoj opremi. Predavači su sudionicima prenijeli iskustva o istraživanjima koja su radili uz pomoć resursa Srca te su dali usporedbu s onim istraživanjima koja nisu radili uz podršku resursa Srca. Njihov zajednički zaključak je bio da bi istraživanja bila izvedena brže da su koristili resurse Srca koji su znanstvenicima stavljeni na raspolaganje.
U svom izlaganju dr. sc. Hrvoje Novak sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu govorio je o radu laboratorija LARES (eng. Laboratory for Renewable Energy Systems) i o projektima koje provode, a za koje imaju potrebe za resursima naprednog računanja. Istaknuto je kako istraživači u LARES-u resurse naprednog računanja koriste većinom za numeričke simulacije kompleksnih nelinearnih sustava za što je potrebna velika količina memorije i procesorske snage, sekvencijalno optimiranje koje je procesorski i numerički jako zahtjevan proces na kojemu troše velike količine resursa, rješavanje velikih optimizacijskih problema te strojno učenje.
Rafael Josip Penić, doktorand Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu govorio je o alatima za simulacije molekularne dinamike koji iziskuju pozamašne količine CPU i GPU resursa, a koristi ih za potrebe predviđanja tercijarne strukture RNK molekula metodama strojnog učenja. Predikcija struktura RNK molekula u posljednje je vrijeme postala jedna od ključnih komponenti u razvoju novih lijekova i razumijevanju temeljnih bioloških procesa, a metodama dubokog učenja koje se sve više primjenjuju u rješavanju ovog problema pokazuju se značajna poboljšanja u odnosu na tradicionalne algoritme. Svoju primjenu u ovoj domeni su pronašli i jezični modeli koji na inovativan način iskorištavaju veliku količinu neoznačenih podataka, istaknuo je Rafael Josip Penić.
O temi poboljšanja prilagodljivog nastavnog sadržaja govorio je doc. dr. sc. Daniel Vasić sa Sveučilišta u Mostaru. Svojim izlaganjem prikazao je kako primjena metoda obrade prirodnog jezika i generiranja računalom igra ključnu ulogu u razvoju adaptivnog obrazovnog sadržaja, omogućavajući time kreiranje personaliziranog pristupa učenju. Naglasio je važnost stvaranja dinamičnog i interaktivnog obrazovnog okruženja koje se efikasno prilagođava individualnim potrebama i stilovima učenja studenata, ističući potencijal tehnologije u transformaciji obrazovnih praksi. Također, istaknuo je kako su im resursi Srca značajno smanjili troškove te omogućili zaštitu podataka što nije moguće prilikom korištenja komercijalnih alata.
Izlaganja predavača zaključio je izv. prof. dr. sc. Domagoj Vlah s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je govorio o dubokom učenju u matematici pri čemu je iznio svoja iskustva u provođenju istraživanja koja su koristila relativno veliki volumen znanstvenog računanja, a za koja su mu bili potrebni značajni GPU resursi. Izv. prof. dr. sc. Vlah suradnik je na projektu „Sistematika mehanizama u bezotopinskoj ili tekućinski kataliziranoj sintezi u čvrstom stanju“ koji zauzima prvo mjesto prema korištenju GPU vremena.
Rasprava koja je uslijedila fokusirala se oko metoda i alata koje su prisutni znanstvenici koristili u svojim istraživanjima, kao i mogućnostima koje im pružaju resursi Srca za provedbu tih istraživanja. Pritom je kao zanimljivost izv. prof. dr. sc. Vlah istaknuo prednosti korištenja superračunala „Supek“ koje znanstvenicima znatno skraćuje vrijeme potrebno za izvođenje matematičkih izračuna s danim primjerom u kojem je 6 GPU mjeseci na resursu „Supek“ gotova za dva dana. Stručnjaci Srca istaknuli su da za projekte koji zahtijevaju tako veliku količinu resursa postoji mogućnosti korištenja europskih superračunala uz podršku Hrvatskog centra kompetencija za računarstvo visokih performansi (HR HPC CC).
Pridružite nam se i na sljedećim Razgovorima u Srcu koji će se održati 14. ožujka 2024. godine, a na kojima ćemo razgovarati o naprednom računanju i računalnoj dinamici fluida. Pratite događanja Srca za više informacija.
