Koliko su vas puta iznenadili nepovoljni ili pak povoljniji vremenski uvjeti od onih koje ste očekivali? Pratite li vremenske prognoze i utječu li predviđanja/prognoze hidrometeorologa na vaše odluke kako ćete provesti dan? Jeste li svjesni simbioze radarskih i satelitskih mjerenja, računalnih modela i superračunala?
Od samih početaka računalne revolucije, modeli za prognozu vremena i projekcije klime bili su jedni od najzahtjevnijih korisnika računarstva visokih performansi (HPC). Ta zahtjevnost dodatno je povećana sve izraženijim klimatskim promjenama, koja podižu očekivanja i potiču potrebu za dodatnim poboljšanjima i unaprjeđenjima usluga i servisa koje pružaju nacionalne hidrometeorološke službe.
Posljednjih godina bilježimo značajan napredak u učinkovitosti i uspješnosti hidrometeoroloških sustava u praćenju i prognozi stanja okoliša koji je potaknut razvojem novih superračunala, novih metoda, modela i sustava temeljenih na strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji, kao i razvoju prostorno i vremenski naprednijih sustava motrenja.
U svom pozvanom predavanju „Hidrometeorološke usluge i servisi nove generacije: Od ranog upozorenja do klimatske neutralnosti“, dr. sc. Ivan Güttler istaknut će ključne karakteristike aktivnih i budućih prognostičkih sustava za modeliranje atmosfere, voda i kvalitete zraka, te pojasniti koju ulogu u svemu tome imaju napredno računanje i superračunala. U predavanju ćemo saznati više detalja o revoluciji koju su u hidrometeorologiji izazvale pojava radarskih i satelitskih mjerenja i superračunala te kako kontinuirani razvoj i unaprjeđenje usluga nacionalnih hidrometeoroloških službi doprinosi stvaranju visoko funkcionalnih sustava za rana upozorenja na ekstremne meteorološke i hidrološke prilike, s ciljem smanjenja rizika za građane, gospodarstvo i okoliš.
Svoju profesionalnu karijeru dr. sc. Ivan Güttler započeo je kao znanstveni novak na Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Od 2009. do 2014. godine, radio je na projektu Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja, a nakon uspješno obranjenog doktorata, na temu „Sustavne pogreške u regionalnim klimatskim modelima u nižoj atmosferi“, nastavlja svoj rad posvećen istraživanju klime i klimatskih promjena, istovremeno radeći i na podizanju svijesti javnosti o utjecajima klimatskih promjena na zdravlje, gospodarstvo, infrastrukturu i okoliš. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova, a rezultati njegovog istraživačkog rada doprinijeli su daljnjem razvoju i unaprjeđenju klimatskih modela te spoznaja o klimatskim varijacijama i promjenama. Za svoj znanstveni doprinos dobio je brojne nagrade i priznanja, dok je tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (2020.godine), aktivno sudjelovao u klimatskim pregovorima, a bio je i član hrvatskih delegacija na konferencijama Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama – COP23, COP25, COP26 i COP27. Od 2022. godine, obnaša funkciju hrvatske kontakt osobe za IPCC, Međuvladin panel o klimatskim promjenama. Angažiran je u različitim radnim skupinama, a tijekom svog mandata zamjenika glavne ravnateljice DHMZ-a, snažno je podržao najveće modernizacijske napore u povijesti DHMZ-a kojima su modernizirane meteorološka i hidrološka mreža, te mreža za trajno praćenje kvalitete zraka. Glavni ravnatelj DHMZ-a postaje 1. siječnja 2024., a uz rad u DHMZ-u dr. sc. Güttler, također doprinosi i obrazovanju budućih stručnjaka u području meteorologije predajući na Odsjeku za geofiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mentorirajući studente u izradi njihovih diplomskih i doktorskih radova, te aktivno sudjelujući u evaluaciji studentskih radova kao član različitih fakultetskih povjerenstava.
Ovogodišnje izdanje konferencije Srce DEI 2024 održava se od 16. do 18. travnja 2024. godine u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Ulica Radoslava Cimermana 88 i Sveučilišnog računskog centra, Josipa Marohnića 5.
Preliminarni program konferencije nalazi se na web stranicama konferencije Srce DEI 2024.
Otvaranje prijava očekuje se krajem veljače.
