Kao uvod u nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a, trećeg dana konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, pripremili smo kratki razgovor s pozvanim predavačem dr. sc. Giorgijem Rossijem, predstavnikom Italije u Upravnom odboru EOSC-a:
Uključeni ste u implementaciju EOSC-a. Što mislite o najnovijim kretanjima i napretku EOSC-a? Što je planirano za iduće razdoblje SRIA-e?
Tekuća rasprava o EOSC-u nakon 2027. godine bavi se evolucijom tripartitnog upravljanja. Alternativni scenariji koji se nude su nastavak konfiguracije partnerstva u 10. Okvirnom programu, stvaranje određene vrste udruženja ili izravan pomak prema potpuno javnom zajedničkom poduzeću po modelu Euro-HPC Joint Undertaking. Tri strane (Upravljački odbor EOSC-a, Europska komisija, Udruženje EOSC) razmatraju ovo pitanje koje zahtijeva cjelokupnu procjenu opsega aktivnosti koje će EOSC razviti u godinama koje dolaze, očekivanih financijskih potreba i očekivanih potreba za infrastrukturom (mreža, HPC, arhive podataka).
Postoje li neke specifične prepreke koje je potrebno prevladati u skoroj budućnosti?
Osigurati da se EOSC razvije kao opće dobro. To predstavlja izazov u vrijeme globalnih monopola u poslovanju s podacima, ali je još uvijek moguće jer su istraživački podaci relativno mali podskup i vrlo su specifični. Tekući postupak nabave za SIMPL middleware izazvao je određenu zabrinutost u pogledu spremnosti i sposobnosti (uglavnom u pravnom smislu) javnih institucija da reagiraju na pozive za nabavu te bi stoga trebalo preispitati način na koji su pozivi strukturirani.
Što se treba dogoditi da EOSC bude široko prihvaćen i – što je još važnije – da ga koriste istraživači i zajednica na nacionalnoj razini?
EOSC mora pokazati da pruža usluge koje su potrebne i dobrodošle korisnicima istraživanja. Moguće je da će trebati vremena za to, ali katalog postojećih metapodataka koji je jednostavan za korištenje već danas bi mogao olakšati istraživanje i povezati korisnike i nositelja izvornog, FAIR, skupa podataka. Stručni recenzenti znanstvenih časopisa također mogu procijeniti postojanje referentnih podataka i metapodataka.
Koja je vaša vizija EOSC-a i otvorene znanosti općenito u narednom razdoblju?
Vjerujem da bi EOSC mogao predstavljati prednost za naprednu digitalizaciju istraživanja u Europi. Ako će u skoroj budućnosti biti dostupna dostatna količina dovoljno kvalitetnih FAIR baza podataka, tada bi automatizirani radni tokovi istraživanja temeljeni na povoljnoj integraciji aktivnosti istraživača i alata za strojno učenje mogli dovesti do veće kvalitete (pouzdanosti, ponovljivosti) i veće produktivnosti istraživanja.
Bili ste predsjednik ESFRI-a nekoliko godina. Istraživačke infrastrukture mogu igrati važnu ulogu u napretku otvorene znanosti i EOSC-a. Koje je Vaše mišljenje o tome i imate li neke primjere?
Doista, istraživačke infrastrukture su u povoljnom položaju za provedbu strategija za EOSC. Veličina mnogih istraživačkih infrastruktura, veliki obujam njihove proizvodnje podataka i, što je vrlo važno, njihove korisničke zajednice zajedno predstavljaju neophodne elemente za razvoj FAIR praksi upravljanja podacima od velike važnosti. Automatizacija prikupljanja metapodataka može se provesti u velikim istraživačkim infrastrukturama kao dio nadogradnje instrumentacije, a kontrolu kvalitete podataka koji će se arhivirati i učiniti dostupnima, provodit će izravno korisnici i zaposlenici istraživačke infrastrukture. Korisnici će također eksportirati dobre prakse u svoje matične laboratorije i ustanove.
U svom izlaganju govorit ćete o interoperabilnosti istraživačkih resursa. Možete li reći nešto više o tome?
Interoperabilnost je ključni tehnološki razvoj hardverske i softverske instrumentacije za istraživanje. Značenje je očigledno obzirom da je za provedbu istraživačkog projekta potrebno nekoliko metoda, tehnika, instrumenata, kodova, a ispravna integracija svih izvora informacija za generiranje znanja ovisi o potpunoj kontroli točnih uvjeta u kojima su provedeni različiti istraživački koraci. Instrumenti koji bi omogućili instaliranje istog uzorka i kompatibilnog uzorka okruženja s jedne strane i kodova dijeljenih biblioteka i operativnih sustava dva su osnovna primjera koji se odnose na istraživačke infrastrukture i računalne resurse. Interoperabilnost ima izravne implikacije na reproducibilnost rezultata istraživanja.
Sudjelovali ste u stvaranju Nacionalnog oblaka za otvorenu znanost u Italiji. Koja su Vaša iskustva i pouke koje ste izvukli?
Doprinio sam inicijativi ICDI (Talijanska računalna i podatkovna infrastruktura) koja je započela kao neformalni okrugli stol svih istraživačkih infrastruktura i javnih istraživačkih institucija Italije, plus nekih sveučilišta, s ciljem koordinacije njihovog djelovanja u projektima INFRA-EOSC i povezanim nacionalnim projektima. ICDI je nakon toga podržao talijansko sudjelovanja u EOSC-u, djelujući kao mandatna organizacija Udruženja EOSC. ICDI je pokrenuo neke prototipske usluge kao što je Centar kompetencija za podršku širenju npr. Planova upravljanja podacima.
Na nacionalnoj razini, kakva su Vaša iskustva o preduvjetima za nacionalne znanstvene oblake i njihovoj povezanosti s EOSC-om?
Uvođenje koherentnosti aktivnosti povezanih s podacima na nacionalnoj razini predstavlja imperativ. U ovom su trenutku sredstva koja se dodjeljuju u skladu s nacionalnim propisima o privatnom plasiranju (National private placement regime, NPPR) namijenjena potpuno digitalnim istraživačkim infrastrukturama i nacionalnim centrima, a rizici koje treba izbjegavati su rizici raštrkanih rješenja koja mogu predstavljati lokalni napredak, ali mogu dovesti do proturječnih napora i teške integracije s EOSC-om i drugim podatkovnim prostorima.
Što biste preporučili manjim državama poput Hrvatske – koji je najbolji način za suradnju s EOSC-om za naše istraživačke zajednice?
Kompetencije su široko rasprostranjene u Europi i ponekad se manje nacije mogu lakše ponašati na koherentan način kako bi doprinijele cjelokupnom pothvatu. Možda bi identificiranje podskupa usluga EOSC-a od posebne važnosti za hrvatsku znanstvenu zajednicu moglo pomoći u fokusiranju doprinosa izgradnji EOSC-a.
